Kanakā
| Mahele ʻo | ‘Amelika ‘Ākau |
|---|---|
| Inception | 1 Iulai 1867 |
| Inoa | ꠇꠣꠘꠣꠒꠣ |
| Official name | Canada |
| Native label | Canada, Canada |
| Short name | 🇨🇦 |
| IPA transcription | kanadɑ |
| Participant in | Pacific War, Second Boer War, International Space Station |
| Named after | Stadacona |
| ʻōlelo kūhelu | ʻōlelo Pelekania, ‘ōlelo Palani |
| Anthem | O Canada |
| Moʻomeheu | culture of Canada |
| Motto | A Mari Usque Ad Mare |
| Motto text | A mari usque ad mare |
| ʻāinapuniʻole | ‘Amelika ‘Ākau |
| Kaumokuʻāina | Kanakā |
| Kapikala | ʻOttawa |
| Located in or next to body of water | Moana ʻAkelanika, Moana Pākīpika, Moana ʻĀlika, Great Lakes, Hudson Bay |
| Located in/on physical feature | ‘Amelika ‘Ākau |
| Coordinate location | 56°0′0″N 109°0′0″W |
| Coordinates of easternmost point | 47°31′24″N 52°37′10″W |
| Coordinates of northernmost point | 83°6′41″N 69°57′30″W |
| Coordinates of southernmost point | 41°40′53″N 82°40′56″W |
| Coordinates of westernmost point | 60°18′23″N 141°0′7″W |
| Highest point | Mount Logan |
| Lowest point | Moana ʻĀlika |
| Basic form of government | constitutional monarchy, federation, parliamentary system |
| Office held by head of state | monarch of Canada |
| Head of state | Sāle III o Aupuni Mōʻī Hui Pū ʻia |
| Office held by head of government | Prime Minister of Canada |
| Head of government | Mark Carney |
| Has cabinet | King's Privy Council for Canada |
| Executive body | Government of Canada |
| ʻahaʻōlelo | Parliament of Canada |
| Highest judicial authority | Supreme Court of Canada |
| Central bank | Bank of Canada |
| Public holiday | unknown value |
| Currency | Canadian dollar |
| Shares border with | ‘Amelika Hui Pū ‘ia, Kingdom of Denmark |
| Foundational text | Constitution Act, 1867 |
| Driving side | right |
| Electrical plug type | NEMA 1-15, NEMA 5-15 |
| Replaces | Province of Canada |
| Language used | ʻōlelo Pelekania, ‘ōlelo Palani |
| Award received | Nansen Refugee Award |
| Studied by | Canadian studies |
| Kahua kūhelu | https://www.canada.ca |
| Described at URL | https://www.newworldencyclopedia.org/entry/Canada |
| Hashtag | Canada, Kanada, canada |
| Top-level Internet domain | .ca |
| Main regulatory text | Constitution of Canada |
| Hae | flag of Canada |
| Coat of arms | coat of arms of Canada |
| Has seal, badge, or sigil | Great Seal of Canada |
| Tartan | maple leaf tartan |
| Official symbol | Castor canadensis |
| Geography of topic | Geography of Canada |
| Has characteristic | free country |
| History of topic | history of Canada |
| Item operated | embassy of Canada, The Hague |
| Official religion | no value |
| Patron saint | Joseph, Jean de Brébeuf, Saint Anne, Canadian Martyrs |
| Separated from | United Kingdom of Great Britain and Ireland, Aupuni Mōʻī Hui Pū ʻia, Aupuni Mōʻī Hui Pū ʻia |
| Railway traffic side | right |
| Open data portal | Canada Open Data portal |
| Economy of topic | economy of Canada |
| Demographics of topic | demographics of Canada |
| Commonwealth Sport country code | CAN |
| Lemmy instance URL | https://lemmy.ca |
| Mobile country code | 302 |
| Telephone country code | +1 |
| Trunk prefix | 1 |
| Emergency phone number | 911 |
| GS1 country code | 000-019, 060-099, 754-755 |
| Vehicle registration plate code | CDN |
| Maritime identification digits | 316 |
| Stack Exchange tag | https://travel.stackexchange.com/tags/canada |
| Unicode character | 🇨🇦 |
| Category for honorary citizens of entity | Category:Honorary citizens of Canada |
| Category for maps or plans | Category:Maps of Canada |

He kaumokuʻāina ʻo Kanakā (ʻōlelo Pelekania: Canada, ʻōlelo Palani: Canada) — ma ʻAmelika ʻĀkau. ʻO ʻOttawa ke kapikala o Kanakā. ʻO ka Pelekane a me Palani nā ʻōlelo kūhelu o Kanakā.
Hiʻohiʻona ʻĀina
[E ho'opololei | edit source]He 3,849,674 mau mile kuea (9,970,610 kilomika kuea) ka ‘ili ‘o Kanakā. ‘O ‘Amelika a me Greenland nā aupuni kokoke loa iā Kanakā (Natural Geographic 2026). He ‘elima ‘ano ‘āina nui loa ma Kanakā: ka nakilinaka, taika, nahele, ‘āina mau‘u, a me nā nahele ho‘ohui. Akā, o ke ‘ano ‘āina nui loa ka taika (Climate Change Knowledge Portal 2026).[1]
Aniau
[E ho'opololei | edit source]Nui nā aniau ‘oko‘a ma Kanakā, akā ka hapa nui ‘o Kanakā he wahi anuana, a o ke aniau nui ‘o Kanakā, ka aniau lalo wēlau (Climate Change Knowledge Portal 2026). ʻO kahi i anuanu loa no ka makahiki holo‘oko‘a ‘o Eureka, Nunavut. ‘O ka wela ma‘amau no Eureka, Nunavut, o -19.7˚C i -19.9˚C ai ‘ole 38.4˚F
Mōʻaukala
[E ho'opololei | edit source]Nui nā ‘ano po‘e ‘ōiwi ‘oko‘a ma Kanakā, akā, o ka po‘e ‘ōiwi mua loa, nā po‘e Paleo-Indians. Ua hō‘ea mua nā po‘e Paleo-Indians i Kanakā he 16,500 makahiki aku nei. Ma hope o kēlā, ua hō‘ea mai nā po‘e ‘ōiwi ‘ē a‘e, e like me nā Inuit, a me nā Dene (Canada.ca).
Ua ho‘opanalā‘au ‘ia ‘o Kanakā ‘ehā mau manawa ‘ōko‘a.ʻ O ka manawa mua ma ka makahiki 1000 CE e nā kānaka Nolewai. Ma hope o kēlā, ma ka makahiki 1600-1763, ua ho‘opanalā‘au ‘ia o Kanakā e nā kānaka Palani, mai kēlā ua hānau ‘ia ‘o New France. Ua ho‘opanalā‘au ‘ia o Kanakā no ka manawa ‘ekolu ma ka makahiki o 1600-1800 e nā kānaka Pelekāne. A ka manawa hope i ho‘opanalā‘au ‘ia ‘o Kanakā, ma nā makahiki 1789-1795, e nā Paniolo.
Aupuni a me Politika
[E ho'opololei | edit source]I kēia lā he Aupuni Mo‘ī Kumukānāwai ko Kanakā. Ua lilo ‘o Kanakā i ke Aupuni Mo‘ī Kumukānāwai ma ka lā 01 o Iulai, ma ka makahiki 1867 (Canada.ca). Loa‘a kekahi Kuhina nui ma Kanakā, a me kekahi Mō‘ī. ‘O ke Kuhina nui ‘o Mark Carney, ua ho‘omaka ‘o ia ma ka lā 14 o Malaki, ma ka makahiki 2025. ‘O ka mō‘ī o Kanakā ‘o King Charles III, ua ho‘omaka ‘o ia ma ka lā 08 o Kepakemapa, ma ka makahiki 2022 (Wikipedia).
Moʻohelu Kanaka
[E ho'opololei | edit source]Ke noho nei 40,126,736 mau kānaka ma Kanakā. Aia o Kanakā ma ka helu 38 o nā aupuni a pau ma ka helu kānaka. Loa‘a o Kanakā i kekahi pelamika pāpū, ‘o ia ho‘i, nui a‘e nā mākua, mai nā keiki a me kūpuna. ‘O ka makahiki kūwaena o Kanakā ka 41.7 makahiki (Population Pyramids 2026).
Moʻomeheu
[E ho'opololei | edit source]Nui nā ‘ano mo‘omeheu ‘oko‘a ma Kanakā, e like me ka Palani, Pelekāne, e‘e moku, a me ‘ōiwi. 20% o nā kānaka ma Kanakā ‘a‘ole i hānau ma Kanakā, no laila nui nā kānaka e‘e moku ke noho nei ma‘o. ‘O ka hapa nui o nā kānaka e‘e moku ma Kanakā, he mau kānaka ‘Eulopa, akā ke ulu nei ka nui o nā kānaka mai nā wahi ʻē aʻe (Wikipedia 2026).
Kaulana ‘o Kanakā no ka malakele (he ‘ano kai momona), ka hā‘uki holohau, a me nā kānaka ‘olu‘olu. Nui nā kumu i kaulana nā po‘e Kanakā akā, o ka mea nui, ka hana ana i nā mea i waho. ʻO Kekahi o kēlā mau mea; ka pi‘i mauna, holohau, ho‘okahua, a me ka hoe wa‘a (Goway travel 2026).
Nā kūmole
[E ho'opololei | edit source]- ↑ Climate Change Knowledge Portal 2026
| He ʻōmuku kēia mea. Inā hiki iā ʻoe ke ʻōlelo Hawaiʻi, e kōkua mai i ka holomua ʻana i kēia mea. |
