Jump to content

Kanakā

Mai Wikipedia
Kanakā
sovereign state, kaumokuʻāina
Mahele ʻo‘Amelika ‘Ākau Hoʻololi
Inception1 Iulai 1867 Hoʻololi
Inoaꠇꠣꠘꠣꠒꠣ Hoʻololi
Official nameCanada Hoʻololi
Native labelCanada, Canada Hoʻololi
Short name🇨🇦 Hoʻololi
IPA transcriptionkanadɑ Hoʻololi
Participant inPacific War, Second Boer War, International Space Station Hoʻololi
Named afterStadacona Hoʻololi
ʻōlelo kūheluʻōlelo Pelekania, ‘ōlelo Palani Hoʻololi
AnthemO Canada Hoʻololi
Moʻomeheuculture of Canada Hoʻololi
MottoA Mari Usque Ad Mare Hoʻololi
Motto textA mari usque ad mare Hoʻololi
ʻāinapuniʻole‘Amelika ‘Ākau Hoʻololi
KaumokuʻāinaKanakā Hoʻololi
KapikalaʻOttawa Hoʻololi
Located in or next to body of waterMoana ʻAkelanika, Moana Pākīpika, Moana ʻĀlika, Great Lakes, Hudson Bay Hoʻololi
Located in/on physical feature‘Amelika ‘Ākau Hoʻololi
Coordinate location56°0′0″N 109°0′0″W Hoʻololi
Coordinates of easternmost point47°31′24″N 52°37′10″W Hoʻololi
Coordinates of northernmost point83°6′41″N 69°57′30″W Hoʻololi
Coordinates of southernmost point41°40′53″N 82°40′56″W Hoʻololi
Coordinates of westernmost point60°18′23″N 141°0′7″W Hoʻololi
Highest pointMount Logan Hoʻololi
Lowest pointMoana ʻĀlika Hoʻololi
Basic form of governmentconstitutional monarchy, federation, parliamentary system Hoʻololi
Office held by head of statemonarch of Canada Hoʻololi
Head of stateSāle III o Aupuni Mōʻī Hui Pū ʻia Hoʻololi
Office held by head of governmentPrime Minister of Canada Hoʻololi
Head of governmentMark Carney Hoʻololi
Has cabinetKing's Privy Council for Canada Hoʻololi
Executive bodyGovernment of Canada Hoʻololi
ʻahaʻōleloParliament of Canada Hoʻololi
Highest judicial authoritySupreme Court of Canada Hoʻololi
Central bankBank of Canada Hoʻololi
Public holidayunknown value Hoʻololi
CurrencyCanadian dollar Hoʻololi
Shares border with‘Amelika Hui Pū ‘ia, Kingdom of Denmark Hoʻololi
Foundational textConstitution Act, 1867 Hoʻololi
Driving sideright Hoʻololi
Electrical plug typeNEMA 1-15, NEMA 5-15 Hoʻololi
ReplacesProvince of Canada Hoʻololi
Language usedʻōlelo Pelekania, ‘ōlelo Palani Hoʻololi
Award receivedNansen Refugee Award Hoʻololi
Studied byCanadian studies Hoʻololi
Kahua kūheluhttps://www.canada.ca Hoʻololi
Described at URLhttps://www.newworldencyclopedia.org/entry/Canada Hoʻololi
HashtagCanada, Kanada, canada Hoʻololi
Top-level Internet domain.ca Hoʻololi
Main regulatory textConstitution of Canada Hoʻololi
Haeflag of Canada Hoʻololi
Coat of armscoat of arms of Canada Hoʻololi
Has seal, badge, or sigilGreat Seal of Canada Hoʻololi
Tartanmaple leaf tartan Hoʻololi
Official symbolCastor canadensis Hoʻololi
Geography of topicGeography of Canada Hoʻololi
Has characteristicfree country Hoʻololi
History of topichistory of Canada Hoʻololi
Item operatedembassy of Canada, The Hague Hoʻololi
Official religionno value Hoʻololi
Patron saintJoseph, Jean de Brébeuf, Saint Anne, Canadian Martyrs Hoʻololi
Separated fromUnited Kingdom of Great Britain and Ireland, Aupuni Mōʻī Hui Pū ʻia, Aupuni Mōʻī Hui Pū ʻia Hoʻololi
Railway traffic sideright Hoʻololi
Open data portalCanada Open Data portal Hoʻololi
Economy of topiceconomy of Canada Hoʻololi
Demographics of topicdemographics of Canada Hoʻololi
Commonwealth Sport country codeCAN Hoʻololi
‎Lemmy instance URLhttps://lemmy.ca Hoʻololi
Mobile country code302 Hoʻololi
Telephone country code+1 Hoʻololi
Trunk prefix1 Hoʻololi
Emergency phone number911 Hoʻololi
GS1 country code000-019, 060-099, 754-755 Hoʻololi
Vehicle registration plate codeCDN Hoʻololi
Maritime identification digits316 Hoʻololi
Stack Exchange taghttps://travel.stackexchange.com/tags/canada Hoʻololi
Unicode character🇨🇦 Hoʻololi
Category for honorary citizens of entityCategory:Honorary citizens of Canada Hoʻololi
Category for maps or plansCategory:Maps of Canada Hoʻololi
Map

He kaumokuʻāina ʻo Kanakā (ʻōlelo Pelekania: Canada, ʻōlelo Palani: Canada) — ma ʻAmelika ʻĀkau. ʻO ʻOttawa ke kapikala o Kanakā. ʻO ka Pelekane a me Palani nā ʻōlelo kūhelu o Kanakā.

Hiʻohiʻona ʻĀina

[E ho'opololei | edit source]

He 3,849,674 mau mile kuea (9,970,610 kilomika kuea) ka ‘ili ‘o Kanakā. ‘O ‘Amelika a me Greenland nā aupuni kokoke loa iā Kanakā   (Natural Geographic 2026). He ‘elima ‘ano ‘āina nui loa ma Kanakā: ka nakilinaka, taika, nahele, ‘āina mau‘u, a me nā nahele ho‘ohui. Akā, o ke ‘ano ‘āina nui loa ka taika (Climate Change Knowledge Portal 2026).[1]

Nui nā aniau ‘oko‘a ma Kanakā, akā ka hapa nui ‘o Kanakā he wahi anuana, a o ke aniau nui ‘o Kanakā, ka aniau lalo wēlau (Climate Change Knowledge Portal 2026). ʻO kahi i anuanu loa no ka makahiki holo‘oko‘a ‘o Eureka, Nunavut. ‘O ka wela ma‘amau no Eureka, Nunavut, o -19.7˚C i -19.9˚C ai ‘ole 38.4˚F

Mōʻaukala

[E ho'opololei | edit source]

Nui nā ‘ano po‘e ‘ōiwi ‘oko‘a ma Kanakā, akā, o ka po‘e ‘ōiwi mua loa, nā po‘e Paleo-Indians. Ua hō‘ea mua nā po‘e Paleo-Indians i Kanakā he 16,500 makahiki aku nei. Ma hope o kēlā, ua hō‘ea mai nā po‘e ‘ōiwi ‘ē a‘e, e like me nā Inuit, a me nā Dene (Canada.ca).

Ua ho‘opanalā‘au ‘ia ‘o Kanakā ‘ehā mau manawa ‘ōko‘a.ʻ O ka manawa mua ma ka makahiki 1000 CE e nā kānaka Nolewai. Ma hope o kēlā, ma ka makahiki 1600-1763, ua ho‘opanalā‘au ‘ia o Kanakā e nā kānaka Palani, mai kēlā ua hānau ‘ia ‘o New France. Ua ho‘opanalā‘au ‘ia o Kanakā no ka manawa ‘ekolu ma ka makahiki o 1600-1800 e nā kānaka Pelekāne. A ka manawa hope i ho‘opanalā‘au ‘ia ‘o Kanakā, ma nā makahiki 1789-1795, e nā Paniolo.

Aupuni a me Politika

[E ho'opololei | edit source]

I kēia lā he Aupuni Mo‘ī Kumukānāwai ko Kanakā. Ua lilo ‘o Kanakā i ke Aupuni Mo‘ī Kumukānāwai ma ka lā 01 o Iulai, ma ka makahiki 1867 (Canada.ca). Loa‘a kekahi Kuhina nui ma Kanakā, a me kekahi Mō‘ī. ‘O ke Kuhina nui ‘o Mark Carney, ua ho‘omaka ‘o ia ma ka lā 14 o Malaki, ma ka makahiki 2025.  ‘O ka mō‘ī o Kanakā ‘o King Charles III, ua ho‘omaka ‘o ia ma ka lā 08 o Kepakemapa, ma ka makahiki 2022 (Wikipedia).

Moʻohelu Kanaka

[E ho'opololei | edit source]

Ke noho nei 40,126,736 mau kānaka ma Kanakā. Aia o Kanakā ma ka helu 38 o nā aupuni a pau ma ka helu kānaka. Loa‘a o Kanakā i kekahi pelamika pāpū, ‘o ia ho‘i, nui a‘e nā mākua, mai nā keiki a me kūpuna. ‘O ka makahiki kūwaena o Kanakā ka 41.7 makahiki (Population Pyramids 2026).

Nui nā ‘ano mo‘omeheu ‘oko‘a ma Kanakā, e like me ka Palani, Pelekāne, e‘e moku, a me ‘ōiwi. 20% o nā kānaka ma Kanakā ‘a‘ole i hānau ma Kanakā, no laila nui nā kānaka e‘e moku ke noho nei ma‘o. ‘O ka hapa nui o nā kānaka e‘e moku ma Kanakā, he mau kānaka ‘Eulopa, akā ke ulu nei ka nui o nā kānaka mai nā wahi ʻē aʻe (Wikipedia 2026).

Kaulana ‘o Kanakā no ka malakele (he ‘ano kai momona), ka hā‘uki holohau, a me nā kānaka ‘olu‘olu. Nui nā kumu i kaulana nā po‘e Kanakā akā, o ka mea nui, ka hana ana i nā mea i waho. ʻO Kekahi o kēlā mau mea; ka pi‘i mauna, holohau, ho‘okahua, a me ka hoe wa‘a (Goway travel 2026).

Nā kūmole

[E ho'opololei | edit source]
  1. Climate Change Knowledge Portal 2026
Commons
Commons
He mau pāpaho kō Wikimedia Commons e pili ana no:
He ʻōmuku kēia mea. Inā hiki iā ʻoe ke ʻōlelo Hawaiʻi, e kōkua mai i ka holomua ʻana i kēia mea.