Oceania

Oceania (i kapa ʻia ka māhele o ka Moana Pākīpika, a i ʻole Moananuiākea ma ka ʻōlelo Hawaiʻi kahiko) he māhele nui o ka honua e moe ana ma ka moana. ʻO Moananuiākea ka inoa kahiko o kēia moana nui a me kona mau mokupuni, he inoa i hōʻike i ke aʻo kupuna no ke kai nui a me nā mokupuni like ʻole. I kēia au, ua hoʻopuni ʻia e nā mokupuni like ʻole mai ʻAukekulelia a i Hawaiʻi a i Rapa Nui. He 8.9 miliona kilomika huinanui (3.3 miliona mile huinanui) kona nui, a ma 2024, ua noho ma kēia māhele he 50 miliona kānaka.[1]
Ka ʻike kupuna
[E ho'opololei | edit source]Ma ka ʻike kupuna Hawaiʻi, ʻo Moananuiākea ke kai nui i kaʻapuni i nā mokupuni a pau. Ua hoʻohana ʻia nā hōkū hoʻokele, nā makani Hawaiʻi, nā nalu kai, a me nā manu hoʻokele e nā kupuna hoʻokele no ka holo moana a me ka ʻike ʻana i nā mokupuni like ʻole.[2]
Nā ʻaoʻao kahiko
[E ho'opololei | edit source]Ma ka ʻike kahiko, ua māhele ʻia ke kai nui i ʻehā ʻaoʻao:
- Kai Koholā - Ke kai ma ka ʻākau
- Kai ʻōpuakea - Ke kai ma ka hikina
- Kai ʻau Lapa - Ke kai ma ka hema
- Kai Māʻokiʻoki - Ke kai ma ke komohana
Nā māhele hou
[E ho'opololei | edit source]I kēia au, ua māhele ʻia ʻo Oceania i ʻehā māhele nui:
- ʻAukekulelia - Ka māhele komohana me ʻAukekulelia, Aotearoa, a me Tasemenia
- Melanikia - Nā mokupuni mai Pāpua Nūkini a i Pīkī
- Maikonekia - Nā mokupuni mai Palau a i Kilipaki
- Polenekia - Nā mokupuni mai Hawaiʻi a i Nūkilani a i Lapa Nui[3]
Ka honua
[E ho'opololei | edit source]Ua moe ʻo Oceania ma waena o ka Moana Pākīpika. Aia nā ʻano mokupuni like ʻole:
- Nā mokupuni nui (e like me ʻAukekulelia)
- Nā mokupuni pele (e like me Hawaiʻi)
- Nā mokupuni ʻakoʻakoʻa (e like me nā mokupuni o Kiribati)
- Nā mokupuni kiʻekiʻe (e like me Aotearoa)
ʻO Mauna Jaya ma Papua Komohana ke kiʻekiʻe loa o Oceania me kona 4,884 mika (16,024 kapuaʻi) mai ka ʻilikai.[4]
Ke aniau
[E ho'opololei | edit source]Ua ʻokoʻa ke aniau ma nā wahi like ʻole o Oceania:
- He wela a maʻū ma nā mokupuni o ka Pākīpika
- He maloʻo ma loko o ʻAukekulelia
- He anuanu ma nā mauna o Aotearoa
- ʻElua kau ma nā mokupuni o ka Pākīpika:
- Ka wā ua (Nowemapa-ʻApelila)
- Ka wā maʻemaʻe (Mei-ʻOkakopa)
Ka moʻolelo
[E ho'opololei | edit source]Ka wā kahiko a me nā Austronesia
[E ho'opololei | edit source]ʻElua māhele nui o ka noho ʻana o nā kānaka ma Oceania. ʻO ka māhele mua, ua hiki mai nā kānaka i ʻAukekulelia a me Papua Nuikini ma mua o 65,000 makahiki aku nei. Ua noho mua nā ʻAborikini ma ʻAukekulelia.
Ma ka lua o ka māhele, ua holo mai nā kānaka Austronesia mai ka ʻāina o Taiwan i ke komohana hema o ka Moana Pākīpika, ma kahi o 6,000 makahiki aku nei. Ua hoʻomaka ka holo moana ma waena o nā mokupuni me nā waʻa kaulua i kūkulu ʻia no ka moana hohonu.[5]
Ka hoʻokele moana
[E ho'opololei | edit source]Ua akamai loa nā kānaka Austronesia i ka hoʻokele moana. Ua hoʻohana lākou i ke kāhiko hōkū, nā makani paʻa, nā au kai, nā nalu, nā mānu moana, a me nā ao i mea hoʻokele. Ua aʻo ʻia kēia ʻike mai kekahi hanauna a i kekahi.[6]
ʻO ka waʻa kaulua ke kahua o ka holo moana. He mau waʻa nui lākou i hiki ke holo i ka moana hohonu no nā mahina he nui. Ma luna o kēia mau waʻa i holo ai nā kānaka, nā holoholona, nā mea kanu, a me nā mea ʻai a pau i pono no ka noho ʻana ma nā mokupuni hou.
Ma muli o kēia mākaukau hoʻokele moana, ua noho ʻia nā mokupuni a pau o ka Moana Pākīpika, mai Melanesia a i Maikolonesia a i Polenesia. ʻO nā kānaka Polenesia kai holo loa aku, e hiki aku ana i Hawaiʻi, Rapa Nui, a me Aotearoa.[7]
Ka wā ʻEulopa
[E ho'opololei | edit source]ʻO Ferdinand Magellan ka ʻEulopa mua i hōʻea i kēia māhele honua i ka makahiki 1521, ʻoiai ua noho mua ʻia e nā kānaka maoli no nā kaukani makahiki he nui. Ma hope mai, ua hiki mai nā mokuahi mai ʻEulopa. Ma hope o ka hiki ʻana mai o ka poʻe ʻEulopa, ua lilo nā mokupuni i nā aupuni like ʻole:
- Pelekania (ʻAukekulelia, Aotearoa)
- Palani (Tahiti, Kalekonia Hou)
- Kepania (Guama)
- ʻAmelika Hui Pū ʻIa (Hawaiʻi)
Nā kānaka
[E ho'opololei | edit source]I kēia wā, aia ma Oceania he 50 miliona kānaka. Noho ka hapa nui ma ʻAukekulelia (25.9 miliona). Eia nā ʻano kānaka:
- Kānaka ʻAborikini
- Kānaka Melanesia
- Kānaka Polenesia
- Kānaka Maikolonesia
- Nā kānaka i neʻe mai mai ʻEulopa a me ʻĀkia mai
Ka hoʻonoho ʻana
[E ho'opololei | edit source]He nui nā kaiāulu maoli ma Oceania. I kēia lā, noho nā kānaka ma nā wahi like ʻole:
Nā ʻōlelo
[E ho'opololei | edit source]He nui nā ʻano ʻōlelo ma Oceania:
- Nā ʻōlelo Austronesia
- Nā ʻōlelo ʻAborikini
- Nā ʻōlelo ʻEulopa (Pelekānia, Palani, Kepania)
Ka hoʻomana
[E ho'opololei | edit source]He nui nā ʻano hoʻomana ma Oceania:
Ka hoʻonaʻauao
[E ho'opololei | edit source]Ma Oceania, aia he 28 kulanui nui, e like me:
- University of the South Pacific
- University of Papua New Guinea
- Ke Kulanui o Hawaiʻi
- University of Auckland
Ka waiwai
[E ho'opololei | edit source]He like ʻole ka waiwai o nā ʻāina like ʻole:
- Nā ʻoihana nui o ʻAukekulelia
- Ka mahiʻai ma Oceania
- Ke kālepa ma ka Moana Pākīpika
- Ka hoʻokipa malihini ma Oceania
Nā Kūmole
[E ho'opololei | edit source]- ↑ United Nations Statistics Division. "Population and Vital Statistics Report". United Nations, 2024.
- ↑ Kamakau, Samuel M. "Ka Poe Kahiko: The People of Old". Bishop Museum Press, 1964.
- ↑ Pacific Community. "Pacific Island Populations 2023". SPC Statistics for Development Division.
- ↑ Geology.com "Highest Mountains in Oceania". Retrieved 2024.
- ↑ Kirch, Patrick V. "On the Road of the Winds: An Archaeological History of the Pacific Islands". University of California Press, 2022.
- ↑ Lewis, David. "We, the Navigators: The Ancient Art of Landfinding in the Pacific". University of Hawaii Press, 1994.
- ↑ Kirch, Patrick V. "On the Road of the Winds: An Archaeological History of the Pacific Islands". University of California Press, 2022.
Nā Loulou I Waho
[E ho'opololei | edit source]E nānā pū
[E ho'opololei | edit source]![]() |
He ʻōmuku kēia mea. Inā hiki iā ʻoe ke ʻōlelo Hawaiʻi, e kōkua mai i ka holomua ʻana i kēia mea. |