Jump to content

Oceania

Mai Wikipedia
ʻO Oceania

Oceania (i kapa ʻia ka māhele o ka Moana Pākīpika, a i ʻole Moananuiākea ma ka ʻōlelo Hawaiʻi kahiko) he māhele nui o ka honua e moe ana ma ka moana. ʻO Moananuiākea ka inoa kahiko o kēia moana nui a me kona mau mokupuni, he inoa i hōʻike i ke aʻo kupuna no ke kai nui a me nā mokupuni like ʻole. I kēia au, ua hoʻopuni ʻia e nā mokupuni like ʻole mai ʻAukekulelia a i Hawaiʻi a i Rapa Nui. He 8.9 miliona kilomika huinanui (3.3 miliona mile huinanui) kona nui, a ma 2024, ua noho ma kēia māhele he 50 miliona kānaka.[1]

Ka ʻike kupuna

[E ho'opololei | edit source]

Ma ka ʻike kupuna Hawaiʻi, ʻo Moananuiākea ke kai nui i kaʻapuni i nā mokupuni a pau. Ua hoʻohana ʻia nā hōkū hoʻokele, nā makani Hawaiʻi, nā nalu kai, a me nā manu hoʻokele e nā kupuna hoʻokele no ka holo moana a me ka ʻike ʻana i nā mokupuni like ʻole.[2]

Nā ʻaoʻao kahiko

[E ho'opololei | edit source]

Ma ka ʻike kahiko, ua māhele ʻia ke kai nui i ʻehā ʻaoʻao:

Nā māhele hou

[E ho'opololei | edit source]

I kēia au, ua māhele ʻia ʻo Oceania i ʻehā māhele nui:

Ua moe ʻo Oceania ma waena o ka Moana Pākīpika. Aia nā ʻano mokupuni like ʻole:

ʻO Mauna Jaya ma Papua Komohana ke kiʻekiʻe loa o Oceania me kona 4,884 mika (16,024 kapuaʻi) mai ka ʻilikai.[4]

Ua ʻokoʻa ke aniau ma nā wahi like ʻole o Oceania:

Ka moʻolelo

[E ho'opololei | edit source]

Ka wā kahiko a me nā Austronesia

[E ho'opololei | edit source]

ʻElua māhele nui o ka noho ʻana o nā kānaka ma Oceania. ʻO ka māhele mua, ua hiki mai nā kānaka i ʻAukekulelia a me Papua Nuikini ma mua o 65,000 makahiki aku nei. Ua noho mua nā ʻAborikini ma ʻAukekulelia.

Ma ka lua o ka māhele, ua holo mai nā kānaka Austronesia mai ka ʻāina o Taiwan i ke komohana hema o ka Moana Pākīpika, ma kahi o 6,000 makahiki aku nei. Ua hoʻomaka ka holo moana ma waena o nā mokupuni me nā waʻa kaulua i kūkulu ʻia no ka moana hohonu.[5]

Ka hoʻokele moana

[E ho'opololei | edit source]

Ua akamai loa nā kānaka Austronesia i ka hoʻokele moana. Ua hoʻohana lākou i ke kāhiko hōkū, nā makani paʻa, nā au kai, nā nalu, nā mānu moana, a me nā ao i mea hoʻokele. Ua aʻo ʻia kēia ʻike mai kekahi hanauna a i kekahi.[6]

ʻO ka waʻa kaulua ke kahua o ka holo moana. He mau waʻa nui lākou i hiki ke holo i ka moana hohonu no nā mahina he nui. Ma luna o kēia mau waʻa i holo ai nā kānaka, nā holoholona, nā mea kanu, a me nā mea ʻai a pau i pono no ka noho ʻana ma nā mokupuni hou.

Ma muli o kēia mākaukau hoʻokele moana, ua noho ʻia nā mokupuni a pau o ka Moana Pākīpika, mai Melanesia a i Maikolonesia a i Polenesia. ʻO nā kānaka Polenesia kai holo loa aku, e hiki aku ana i Hawaiʻi, Rapa Nui, a me Aotearoa.[7]

Ka wā ʻEulopa

[E ho'opololei | edit source]

ʻO Ferdinand Magellan ka ʻEulopa mua i hōʻea i kēia māhele honua i ka makahiki 1521, ʻoiai ua noho mua ʻia e nā kānaka maoli no nā kaukani makahiki he nui. Ma hope mai, ua hiki mai nā mokuahi mai ʻEulopa. Ma hope o ka hiki ʻana mai o ka poʻe ʻEulopa, ua lilo nā mokupuni i nā aupuni like ʻole:

Nā kānaka

[E ho'opololei | edit source]

I kēia wā, aia ma Oceania he 50 miliona kānaka. Noho ka hapa nui ma ʻAukekulelia (25.9 miliona). Eia nā ʻano kānaka:

Ka hoʻonoho ʻana

[E ho'opololei | edit source]

He nui nā kaiāulu maoli ma Oceania. I kēia lā, noho nā kānaka ma nā wahi like ʻole:

Nā ʻōlelo

[E ho'opololei | edit source]

He nui nā ʻano ʻōlelo ma Oceania:

Ka hoʻomana

[E ho'opololei | edit source]

He nui nā ʻano hoʻomana ma Oceania:

Ka hoʻonaʻauao

[E ho'opololei | edit source]

Ma Oceania, aia he 28 kulanui nui, e like me:

He like ʻole ka waiwai o nā ʻāina like ʻole:

Nā Kūmole

[E ho'opololei | edit source]
  1. United Nations Statistics Division. "Population and Vital Statistics Report". United Nations, 2024.
  2. Kamakau, Samuel M. "Ka Poe Kahiko: The People of Old". Bishop Museum Press, 1964.
  3. Pacific Community. "Pacific Island Populations 2023". SPC Statistics for Development Division.
  4. Geology.com "Highest Mountains in Oceania". Retrieved 2024.
  5. Kirch, Patrick V. "On the Road of the Winds: An Archaeological History of the Pacific Islands". University of California Press, 2022.
  6. Lewis, David. "We, the Navigators: The Ancient Art of Landfinding in the Pacific". University of Hawaii Press, 1994.
  7. Kirch, Patrick V. "On the Road of the Winds: An Archaeological History of the Pacific Islands". University of California Press, 2022.

Nā Loulou I Waho

[E ho'opololei | edit source]

E nānā pū

[E ho'opololei | edit source]
He ʻōmuku kēia mea. Inā hiki iā ʻoe ke ʻōlelo Hawaiʻi, e kōkua mai i ka holomua ʻana i kēia mea.