Jump to content

Oceania

Mai Wikipedia
ʻO Oceania

Oceania (i kapa ʻia ka māhele o ka Moana Pākīpika, a i ʻole Moananuiākea ma ka ʻōlelo Hawaiʻi kahiko) he māhele nui o ka honua e moe ana ma ka moana. ʻO Moananuiākea ka inoa kahiko o kēia moana nui a me kona mau mokupuni, he inoa i hōʻike i ke aʻo kupuna no ke kai nui a me nā mokupuni like ʻole. I kēia au, ua hoʻopuni ʻia e nā mokupuni like ʻole mai ʻAukekulelia a i Hawaiʻi a i Rapa Nui. He 8.9 miliona kilomika huinanui (3.3 miliona mile huinanui) kona nui, a ma 2024, ua noho ma kēia māhele he 50 miliona kānaka.[1]

Ka ʻike kupuna

[E ho'opololei | edit source]

Ma ka ʻike kupuna Hawaiʻi, ʻo Moananuiākea ke kai nui i kaʻapuni i nā mokupuni a pau. Ua hoʻohana ʻia nā hōkū hoʻokele, nā makani Hawaiʻi, nā nalu kai, a me nā manu hoʻokele e nā kupuna hoʻokele no ka holo moana a me ka ʻike ʻana i nā mokupuni like ʻole.[2]

Nā ʻaoʻao kahiko

[E ho'opololei | edit source]

Ma ka ʻike kahiko, ua māhele ʻia ke kai nui i ʻehā ʻaoʻao:

Nā māhele hou

[E ho'opololei | edit source]

I kēia au, ua māhele ʻia ʻo Oceania i ʻehā māhele nui:

Ua moe ʻo Oceania ma waena o ka Moana Pākīpika. Aia nā ʻano mokupuni like ʻole:

ʻO Mauna Jaya ma Papua Komohana ke kiʻekiʻe loa o Oceania me kona 4,884 mika (16,024 kapuaʻi) mai ka ʻilikai.[4]

Ua ʻokoʻa ke aniau ma nā wahi like ʻole o Oceania:

Ka moʻolelo

[E ho'opololei | edit source]

Ka wā kahiko a me nā Austronesia

[E ho'opololei | edit source]

ʻElua māhele nui o ka noho ʻana o nā kānaka ma Oceania. ʻO ka māhele mua, ua hiki mai nā kānaka i ʻAukekulelia a me Papua Nuikini ma mua o 65,000 makahiki aku nei. Ua noho mua nā ʻAborikini ma ʻAukekulelia.

Ma ka lua o ka māhele, ua holo mai nā kānaka Austronesia mai ka ʻāina o Taiwan i ke komohana hema o ka Moana Pākīpika, ma kahi o 6,000 makahiki aku nei. Ua hoʻomaka ka holo moana ma waena o nā mokupuni me nā waʻa kaulua i kūkulu ʻia no ka moana hohonu.[5]

Ka hoʻokele moana

[E ho'opololei | edit source]

Ua akamai loa nā kānaka Austronesia i ka hoʻokele moana. Ua hoʻohana lākou i ke kāhiko hōkū, nā makani paʻa, nā au kai, nā nalu, nā mānu moana, a me nā ao i mea hoʻokele. Ua aʻo ʻia kēia ʻike mai kekahi hanauna a i kekahi.[6]

ʻO ka waʻa kaulua ke kahua o ka holo moana. He mau waʻa nui lākou i hiki ke holo i ka moana hohonu no nā mahina he nui. Ma luna o kēia mau waʻa i holo ai nā kānaka, nā holoholona, nā mea kanu, a me nā mea ʻai a pau i pono no ka noho ʻana ma nā mokupuni hou.

Ma muli o kēia mākaukau hoʻokele moana, ua noho ʻia nā mokupuni a pau o ka Moana Pākīpika, mai Melanesia a i Maikolonesia a i Polenesia. ʻO nā kānaka Polenesia kai holo loa aku, e hiki aku ana i Hawaiʻi, Rapa Nui, a me Aotearoa.[7]

Ka wā ʻEulopa

[E ho'opololei | edit source]

ʻO Ferdinand Magellan ka ʻEulopa mua i hōʻea i kēia māhele honua i ka makahiki 1521, ʻoiai ua noho mua ʻia e nā kānaka maoli no nā kaukani makahiki he nui. Ma hope mai, ua hiki mai nā mokuahi mai ʻEulopa. Ma hope o ka hiki ʻana mai o ka poʻe ʻEulopa, ua lilo nā mokupuni i nā aupuni like ʻole:

Nā kānaka

[E ho'opololei | edit source]

I kēia wā, aia ma Oceania he 50 miliona kānaka. Noho ka hapa nui ma ʻAukekulelia (25.9 miliona). Eia nā ʻano kānaka:

Ka hoʻonoho ʻana

[E ho'opololei | edit source]

He nui nā kaiāulu maoli ma Oceania. I kēia lā, noho nā kānaka ma nā wahi like ʻole:

Nā ʻōlelo

[E ho'opololei | edit source]

He nui nā ʻano ʻōlelo ma Oceania:

Ka hoʻomana

[E ho'opololei | edit source]

He nui nā ʻano hoʻomana ma Oceania:

Ka hoʻonaʻauao

[E ho'opololei | edit source]

Ma Oceania, aia he 28 kulanui nui, e like me:

He like ʻole ka waiwai o nā ʻāina like ʻole:

Nā Kūmole

[E ho'opololei | edit source]
  1. ↑ United Nations Statistics Division. "Population and Vital Statistics Report". United Nations, 2024.
  2. ↑ Kamakau, Samuel M. "Ka Poe Kahiko: The People of Old". Bishop Museum Press, 1964.
  3. ↑ Pacific Community. "Pacific Island Populations 2023". SPC Statistics for Development Division.
  4. ↑ Geology.com "Highest Mountains in Oceania". Retrieved 2024.
  5. ↑ Kirch, Patrick V. "On the Road of the Winds: An Archaeological History of the Pacific Islands". University of California Press, 2022.
  6. ↑ Lewis, David. "We, the Navigators: The Ancient Art of Landfinding in the Pacific". University of Hawaii Press, 1994.
  7. ↑ Kirch, Patrick V. "On the Road of the Winds: An Archaeological History of the Pacific Islands". University of California Press, 2022.

Nā Loulou I Waho

[E ho'opololei | edit source]

E nānā pū

[E ho'opololei | edit source]
He ʻōmuku kēia mea. Inā hiki iā ʻoe ke ʻōlelo Hawaiʻi, e kōkua mai i ka holomua ʻana i kēia mea.