Jump to content

Onipaʻa Peace March

Mai Wikipedia

Huakaʻi Malu Onipaʻa he hanana makahiki a me ka huakaʻi[1] mai Mauna ʻAla a i ka Hale Aliʻi ʻIolani e hoʻomanaʻo ai i ka hoʻokahuli ʻia ʻana o ka Mōʻī Liliʻuokalani a me ke Aupuni Mōʻī o Hawaiʻi i ka makahiki 1893.[2]

Mōʻaukala a me ke kumu

[E ho'opololei | edit source]

Ma ka lā 6 Iulai 1846, ua hōʻoia ka Kuhina Waiwai John C. Calhoun, ma hope o Pelekikena Tyler, i ke kūʻokoʻa o Hawaiʻi ma lalo o ke aupuni o Kamehameha III.[3] Ma hope o ka hōʻoia ʻana i ke kūʻokoʻa o Hawaiʻi, ua komo ke Aupuni Mōʻī Hawaiʻi i loko o nā kuʻikahi me nā aupuni nui o ka honua[4] a ua hoʻokumu i ʻoi aku ma mua o ka kanaiwa mau keʻena kūlana kōmikina ma nā awa kahakai a me nā kūlanakauhale.[5]

Ma ka lā 17 Ianuali 1993, ua mālama ʻia kekahi huakaʻi mai ka Aloha Tower a i ka Hale Aliʻi ʻIolani e hoʻomanaʻo ai i ka hoʻokahi haneli makahiki o ka "hoʻokahuli kūpono ʻole ʻia o ke Aupuni Mōʻī Hawaiʻi."[6] Ua alakaʻi ʻia ka huakaʻi o 15,000[7] kānaka e Ka Lāhui a ua lilo ia i māhele o ka ʻOnipaʻa, he hoʻomanaʻo ʻana i ka hoʻokahuli ʻia ʻana o ka mōʻī.[8]

Ua hui pū ʻo Haunani-Kay Trask a me kekahi poʻe mai ka Kulanui o Hawaiʻi ma Mānoa me nā mea hana kiʻi ʻoniʻoni ʻo Puhipau a me Joan Lander o ka hui hana kiʻi ʻoniʻoni Nā Maka o ka ʻĀina e hana i ke kiʻi ʻoniʻoni "Act of War: The Overthrow of the Hawaiian Nation". Ua kōkua kēia kiʻi ʻoniʻoni i ka hoʻolaha ʻana i nā ʻike o nā mea kākau mōʻaukala Hawaiʻi e like me Trask, Jonathan Kamakawiwoʻole Osorio a me Lilikalā Kameʻeleihiwa i ka lehulehu.[9]

I ka makahiki 1993, ua paʻi ʻo Trask i kāna puke From a Native Daughter: Colonialism and Sovereignty in Hawaiʻi i kamaʻilio ai i nā kumuhana e like me ke kālā mai nā malihini mai, ka hoʻohana hewa ʻia ʻana o ka ʻike kulanui, ka hoʻopaʻi ʻia ʻana o ka ʻike a moʻolelo Hawaiʻi, a me ka nui o nā wahi kahiko me nā ilina i wāwahi ʻia.[10] Ma kona haʻi ʻōlelo o ia lā, ua ʻōlelo ʻo ia, "ʻAʻole kākou he poʻe ʻAmelika. E ʻōlelo i loko o kou puʻuwai. E ʻōlelo i kou wā hiamoe. ʻAʻole mākou e poina i ka hana a ka poʻe ʻAmelika iā mākou - ʻaʻole loa, ʻaʻole loa, ʻaʻole loa. ʻO ka poʻe ʻAmelika, e koʻu poʻe kānaka, ʻo lākou nō ko mākou mau ʻenemi."[11]

Ka huakaʻi o ka makahiki 2018

[E ho'opololei | edit source]

Ua hoʻomaka ka hanana piha me nā hana protokolo ma Mauna ʻAla me ka huakaʻi i ka hale aliʻi no ka hoʻokiʻekiʻe ʻana i ka hae a laila i ka kiʻi o Mōʻī Liliʻuokalani kahi i hāʻawi ʻia ai nā mōhai.[12] Ua komo ka lehulehu ma nā puka komo nui o ka pā hale aliʻi i ka wā i hīmeni ʻia ai nā oli, a halihali nā kānaka i nā lama kukui, nā hae Hawaiʻi a me nā Kāhili poni ʻelua i halihali ʻia ma ka ʻaoʻao o kekahi mea halihali i ke kiʻi o Mōʻī Liliʻuokalani.[13]

Nā Kūmole

[E ho'opololei | edit source]
  1. Hawaiian Music live. "Onipa'a 2019 - 126th Observation & Peace March"
  2. Honolulu Star Advertiser. "Thousands march to Iolani Palace to mark anniversary of overthrow"
  3. United States. Dept. of State (1895). Papers Relating to the Foreign Relations of the United States
  4. United States. Congress. House. Committee on Education and Labor
  5. Historical Collections of The Hawaiian Islands
  6. Apology Resolution (1993)
  7. Haunani-Kay Trask (1993). From a native daughter: colonialism and sovereignty in Hawai'i
  8. University of Hawaii at Hilo. Dept. of Geography (1998). Atlas of Hawai'i
  9. Noelani Goodyear-Ka'opua; Ikaika Hussey; Erin Kahunawaika'ala Wright (2014). A Nation Rising: Hawaiian Movements for Life, Land, and Sovereignty
  10. Candace Fujikane; Jonathan Y. Okamura (2008). Asian Settler Colonialism: From Local Governance to the Habits of Everyday Life in Hawai'i
  11. Jim Cocola (2016). Places in the Making: A Cultural Geography of American Poetry
  12. The Garden Island. "125th anniversary marks overthrow"
  13. Hawaii News Now. "125 years later, overthrow of Hawaii's last monarch marked"

Nā Loulou I Waho

[E ho'opololei | edit source]

E nānā pū

[E ho'opololei | edit source]
He ʻōmuku kēia mea. Inā hiki iā ʻoe ke ʻōlelo Hawaiʻi, e kōkua mai i ka holomua ʻana i kēia mea.