Onipaʻa Peace March
Huakaʻi Malu Onipaʻa he hanana makahiki a me ka huakaʻi[1] mai Mauna ʻAla a i ka Hale Aliʻi ʻIolani e hoʻomanaʻo ai i ka hoʻokahuli ʻia ʻana o ka Mōʻī Liliʻuokalani a me ke Aupuni Mōʻī o Hawaiʻi i ka makahiki 1893.[2]
Mōʻaukala a me ke kumu
[E ho'opololei | edit source]Ma ka lā 6 Iulai 1846, ua hōʻoia ka Kuhina Waiwai John C. Calhoun, ma hope o Pelekikena Tyler, i ke kūʻokoʻa o Hawaiʻi ma lalo o ke aupuni o Kamehameha III.[3] Ma hope o ka hōʻoia ʻana i ke kūʻokoʻa o Hawaiʻi, ua komo ke Aupuni Mōʻī Hawaiʻi i loko o nā kuʻikahi me nā aupuni nui o ka honua[4] a ua hoʻokumu i ʻoi aku ma mua o ka kanaiwa mau keʻena kūlana kōmikina ma nā awa kahakai a me nā kūlanakauhale.[5]
Ma ka lā 17 Ianuali 1993, ua mālama ʻia kekahi huakaʻi mai ka Aloha Tower a i ka Hale Aliʻi ʻIolani e hoʻomanaʻo ai i ka hoʻokahi haneli makahiki o ka "hoʻokahuli kūpono ʻole ʻia o ke Aupuni Mōʻī Hawaiʻi."[6] Ua alakaʻi ʻia ka huakaʻi o 15,000[7] kānaka e Ka Lāhui a ua lilo ia i māhele o ka ʻOnipaʻa, he hoʻomanaʻo ʻana i ka hoʻokahuli ʻia ʻana o ka mōʻī.[8]
Ua hui pū ʻo Haunani-Kay Trask a me kekahi poʻe mai ka Kulanui o Hawaiʻi ma Mānoa me nā mea hana kiʻi ʻoniʻoni ʻo Puhipau a me Joan Lander o ka hui hana kiʻi ʻoniʻoni Nā Maka o ka ʻĀina e hana i ke kiʻi ʻoniʻoni "Act of War: The Overthrow of the Hawaiian Nation". Ua kōkua kēia kiʻi ʻoniʻoni i ka hoʻolaha ʻana i nā ʻike o nā mea kākau mōʻaukala Hawaiʻi e like me Trask, Jonathan Kamakawiwoʻole Osorio a me Lilikalā Kameʻeleihiwa i ka lehulehu.[9]
I ka makahiki 1993, ua paʻi ʻo Trask i kāna puke From a Native Daughter: Colonialism and Sovereignty in Hawaiʻi i kamaʻilio ai i nā kumuhana e like me ke kālā mai nā malihini mai, ka hoʻohana hewa ʻia ʻana o ka ʻike kulanui, ka hoʻopaʻi ʻia ʻana o ka ʻike a moʻolelo Hawaiʻi, a me ka nui o nā wahi kahiko me nā ilina i wāwahi ʻia.[10] Ma kona haʻi ʻōlelo o ia lā, ua ʻōlelo ʻo ia, "ʻAʻole kākou he poʻe ʻAmelika. E ʻōlelo i loko o kou puʻuwai. E ʻōlelo i kou wā hiamoe. ʻAʻole mākou e poina i ka hana a ka poʻe ʻAmelika iā mākou - ʻaʻole loa, ʻaʻole loa, ʻaʻole loa. ʻO ka poʻe ʻAmelika, e koʻu poʻe kānaka, ʻo lākou nō ko mākou mau ʻenemi."[11]
Ka huakaʻi o ka makahiki 2018
[E ho'opololei | edit source]Ua hoʻomaka ka hanana piha me nā hana protokolo ma Mauna ʻAla me ka huakaʻi i ka hale aliʻi no ka hoʻokiʻekiʻe ʻana i ka hae a laila i ka kiʻi o Mōʻī Liliʻuokalani kahi i hāʻawi ʻia ai nā mōhai.[12] Ua komo ka lehulehu ma nā puka komo nui o ka pā hale aliʻi i ka wā i hīmeni ʻia ai nā oli, a halihali nā kānaka i nā lama kukui, nā hae Hawaiʻi a me nā Kāhili poni ʻelua i halihali ʻia ma ka ʻaoʻao o kekahi mea halihali i ke kiʻi o Mōʻī Liliʻuokalani.[13]
Nā Kūmole
[E ho'opololei | edit source]- ↑ Hawaiian Music live. "Onipa'a 2019 - 126th Observation & Peace March"
- ↑ Honolulu Star Advertiser. "Thousands march to Iolani Palace to mark anniversary of overthrow"
- ↑ United States. Dept. of State (1895). Papers Relating to the Foreign Relations of the United States
- ↑ United States. Congress. House. Committee on Education and Labor
- ↑ Historical Collections of The Hawaiian Islands
- ↑ Apology Resolution (1993)
- ↑ Haunani-Kay Trask (1993). From a native daughter: colonialism and sovereignty in Hawai'i
- ↑ University of Hawaii at Hilo. Dept. of Geography (1998). Atlas of Hawai'i
- ↑ Noelani Goodyear-Ka'opua; Ikaika Hussey; Erin Kahunawaika'ala Wright (2014). A Nation Rising: Hawaiian Movements for Life, Land, and Sovereignty
- ↑ Candace Fujikane; Jonathan Y. Okamura (2008). Asian Settler Colonialism: From Local Governance to the Habits of Everyday Life in Hawai'i
- ↑ Jim Cocola (2016). Places in the Making: A Cultural Geography of American Poetry
- ↑ The Garden Island. "125th anniversary marks overthrow"
- ↑ Hawaii News Now. "125 years later, overthrow of Hawaii's last monarch marked"
Nā Loulou I Waho
[E ho'opololei | edit source]E nānā pū
[E ho'opololei | edit source]| He ʻōmuku kēia mea. Inā hiki iā ʻoe ke ʻōlelo Hawaiʻi, e kōkua mai i ka holomua ʻana i kēia mea. |