Jump to content

Galileo Galilei

Mai Wikipedia
Galileo Galilei (1564-1642)

He kanaka naʻauao ʻepekema Ikālia ʻo Galileo Galilei (15 Pepeluali 1564 – 8 Ianuali 1642). He mea nui kona kuleana i ka hoʻomohala ʻana i ka telescope astronomical a me ka hoʻomaopopo ʻana i nā ʻike nui o ka universe. ʻO ia kekahi o nā mea koʻikoʻi loa i ka Scientific Revolution a ua kapa ʻia ʻo ia ʻo ka "makua o ka physics experimental modern." Hoʻololi ʻo ia i ko kākou ʻike no ka honua a me kona wahi i loko o ka universe.

Hānau ʻia ʻo Galileo ma Pisa, ʻIkālia, i ka makua kāne ʻo Vincenzo Galilei, he mea pila a mea hoʻokani pū kaulana, a me ka makuahine ʻo Giulia Ammannati. Aʻo ʻia ʻo ia ma ka Kulanui o Pisa ma ka makahiki 1581, kahi āna i hoʻomaka ai e aʻo i ka lāʻau lapaʻau. Akā, hoʻololi ʻo ia i kāna kumuhana aʻo i ka mathematics ma muli o kona makemake nui i nā helu.

Ke aʻo ʻana

[E ho'opololei | edit source]

Ma ke kula, aʻo ʻo ia i nā manaʻo o Aristotle a me nā mea naʻauao kahiko ʻē aʻe. Akā, hoʻomaka ʻo ia e kūʻē i kekahi o ko lākou mau manaʻo ma o ka nānā pono ʻana a me ka hōʻike experimental. Ma ka makahiki 1589, ua lilo ʻo ia i professor ma ka Kulanui o Pisa. Ma ka makahiki 1592, neʻe ʻo ia i ka Kulanui o Padua, kahi āna i aʻo ai no 18 mau makahiki.

Nā ʻike nui

[E ho'opololei | edit source]

Ka telescope

[E ho'opololei | edit source]

Ma ka makahiki 1609, lohe ʻo Galileo e pili ana i kekahi mea nānā i hana ʻia ma Hōlani. Hoʻomohala ʻo ia i kāna telescope ponoʻī, e hiki ai ke nānā i nā mea ma ka lani he 30 manawa ʻoi aku ka nui. Me kēia mea hana, ʻike ʻo ia i:

  • Nā mahina o Iupika
    • ʻIke ʻo ia i ʻehā mahina
    • Kapa ʻia lākou ʻo nā Medicean Stars
    • I kēia lā, kapa ʻia lākou ʻo nā Galilean moons
  • Nā kukuna o Saturna
    • ʻIke mua ʻo ia i nā kukuna
    • ʻAʻole maopopo loa iā ia ke ʻano o nā kukuna
    • Ma hope, hoʻomaopopo ʻia e Christiaan Huygens
  • Nā phases o Venusa
    • Hōʻoia kēia i ka heliocentrism
    • Hōʻike i ke poʻo like ʻana me ka mahina
    • He mea nui kēia no ka hoʻohiō ʻana i ka manaʻo geocentric
  • Nā kinohi ma luna o ka Mahina
    • Hōʻike i ka ʻole o ka hemolele o ka lani
    • Kākau ʻo ia i ka puke Sidereus Nuncius
    • Kaha kiʻi ʻo ia i nā kinohi a pau āna i ʻike ai

Hana ʻo Galileo i nā hoʻāʻo nui e pili ana i:

  • Ka gravity
    • Ka hāʻule like ʻana o nā mea kaumaha like ʻole
    • Ka hoʻāʻo kaulana ma ka Hale Hoʻokolokolo o Pisa
    • Ka hōʻole ʻana i ka manaʻo o Aristotle
  • Ka neʻe ʻana o nā mea
    • Ke principle of inertia
    • Ka acceleration
    • Ka projectile motion
    • Nā lawa o ka mechanics
  • Ka pendulum
    • Ka synchronicity
    • Ka hoʻohana ʻana i ka pendulum no ka ana manawa
    • Ka hoʻomaka ʻana o ka horologe
  • Ka relativity
    • Ka principle o ka relativity
    • Ka hoʻomaopopo ʻana i ka relative motion
    • Ka hoʻomaka ʻana o ka physics modern

Nā hana ʻē aʻe

[E ho'opololei | edit source]

Hana pū ʻo Galileo i:

  • Ka thermoscope (ka mea ana wela mua)
  • Ka military compass
  • Kekahi microscope compound
  • Ka water lifting machine

Ka hoʻopaʻi ʻia ʻana

[E ho'opololei | edit source]

Ke kūʻē ʻana i ka Hale Pule

[E ho'opololei | edit source]

Ma ka makahiki 1633, hoʻopaʻi ʻia ʻo Galileo e ka Catholic Church no kona kākoʻo ʻana i ka manaʻo heliocentrism a Copernicus, ka manaʻo e kū ana ka ma ka waena o ka solar system.

Ka hoʻokolokolo ʻana

[E ho'opololei | edit source]
  • Koi ʻia ʻo ia e hōʻole i kāna mau manaʻo
  • Hoʻopaʻi ʻia ʻo ia e noho paʻa ma kona hale
  • Pāpā ʻia ka paʻi hou ʻana i kāna mau puke
  • ʻAʻole hiki ke kamaʻilio me nā mea ʻepekema ʻē aʻe

Ka noho paʻa ʻana

[E ho'opololei | edit source]

Noho paʻa ʻo ia ma kona hale ma Arcetri no nā makahiki hope o kona ola. I kēia manawa:

  • Hoʻomau ʻo ia i kāna hana ʻepekema
  • Kākau ʻo ia i kāna puke hope loa
  • Mākaʻikaʻi ʻia e kekahi mau hoa ʻepekema koʻikoʻi
  • Makapo ʻo ia i nā makahiki hope

Make ʻo Galileo ma Arcetri, kokoke i Florence, ma ka makahiki 1642. Ua lilo kāna hana i mea nui no ka hoʻomohala ʻana i ka ʻepekema modern a me ka hoʻomaopopo ʻana i ko kākou honua.

Kona hoʻoilina

[E ho'opololei | edit source]
  • Hoʻololi ʻo ia i ke ʻano o ka hana ʻepekema
  • Hoʻokumu ʻo ia i ka physics experimental
  • Hoʻomaka ʻo ia i ka hoʻohana ʻana i ka mathematics i ka physics
  • Kākoʻo ʻo ia i ka scientific method

Ka hoʻomanaʻo ʻia ʻana

[E ho'opololei | edit source]
  • Nā kikowaena ʻepekema he nui i kapa ʻia ma kona inoa
  • Ka Galileo space mission i Iupika
  • Nā telescope nui ma ka honua
  • Nā makana ʻepekema i kapa ʻia nona

Nā puke koʻikoʻi

[E ho'opololei | edit source]
  • Sidereus Nuncius (1610)
  • Dialogue Concerning the Two Chief World Systems (1632)
  • Two New Sciences (1638)
He ʻōmuku kēia mea. Inā hiki iā ʻoe ke ʻōlelo Hawaiʻi, e kōkua mai i ka holomua ʻana i kēia mea.